Nakon ispričane cvjetne priče u proljeće, čaroliju boja i kompozicija trebalo je opravdati i u ljetnim mjesecima. U svibnju je posađeno 6 500 kom vrsta ljetnica iz rodova: Begonia, Calibrachoa, Coleus, Impatiens, Petunia, Salvia, Ipomea….
Više fotografija možete vidjeti u Galeriji fotografija.
U parku Ivana Mažuranića, na lokacijama nepristupačnim za prilaz auto dizalice s košarom angažirali smo profesionalnog penjača i magistra inženjera urbanog šumarstva, koji je izveo orezivanje stabala borova, u skladu sa stručnim znanjem te penjačkim tehnikama po užetu, bez ikakvih posljedica za stablo. Uklonjene su bolesne, suhe i polomljene grane čime je otklonjena mogućnost narušene sigurnosti za prolaznike korisnike parka, osobito u ljetnim mjesecima kada je njihov broj znatan.
Više fotografija možete vidjeti u Galeriji fotografija.
Stara topola našla se u ulozi dominantnog subjekta kojeg okružuje 22 m2 cvjetne gredice omeđene valovitim kamenim zidom visine 50 cm. Cvjetna gredica unositi će sezonske promjene u prostor te stvarati vizualnu i mirisnu ugodu za mještane i turiste ovog malog ribarskog mjesta. Na kamenom zidu ugrađene su dvije drvene klupe s naslonom. Postavljen je sustav za automatsko navodnjavanje, zalijevanje se vrši sistemom kap na kap.
U suradnji s tvrtkom ‘Urbani šumari’ d.o.o. izvedena je prezentacija poteznog testa i metode rezistografije s ciljem procjene zdravstvenog stanja i mehaničke stabilnosti vizualno atraktivnog alepskog bora (Pinus halepensis) u parku Ivana Mažuranića.
Potezni test metoda je procjene sigurnosti od loma i izvale cijeloga stabla. Poteznim testom se simulira utjecaj udara vjetra na stablo, odnosno djelovanje sile vjetra. Metoda se sastoji od povlačenja stabla, čime se simulira umjeren udar vjetra, a mjere se promjene u duljini vlakana i nagib korijenove ploče (žilišta).Sila na stablu primjenjuje se pomoću vitla i čeličnog kabela. Silu mjeri dinamometar postavljen na uže, nagib inklinometri na žilištu, a promjene u duljini vlakana elastometri postavljeni duž debla, na mjestu najvećeg naprezanja (zbijanja ili istezanja).Dobiveni podaci obrađuju se pomoću računalnih alata (softvera) za analizu. Softver uspoređuje te podatke s rezultatom analize opterećenja površine krošnje stabla vjetrom. Rezultat izračuna prikazan je na dijagramima koji pokazuju sigurnost od loma debla i stabilnost korijenove ploče. U slučaju da su izračunate sigurnosne granice preniske, preporučuju se mjere za smanjenje krošnje.
Rezistograf je elektronički mjerni uređaj kojim se ispituje otpor drvnog tkiva pri konstantnom prodiranju mjerne igle debljine 2,5 mm. Temeljem otpora izmjerenog na igli te utrošene struje za pokretanje igle, moguće je utvrditi pojavu i područje rasprostiranja truleži. Instrument rezultate očitanja grafički vjerno prikazuje na papirnatoj traci .
Budući da je otpor pri bušenju (prodiranju igle) u uzajamnoj vezi s mehaničkim osobinama drva, sva se oštećenja – pukotine, šupljine, oštećenja od insekata, područja zahvaćena procesima truleži – prepoznaju na papirnatoj traci u obliku spojenih linija gdje svaka točka prikazuje određeni otpor. Kod razorene strukture drva ili u slučaju šupljina, igla prodire praktički bez otpora. Osim za istraživanja truleži, šupljina, pukotina i oštećenja u drvu, instrument služi i za analizu godova odnosno određivanje starosti stabla.
Na ulazu u Novi Vinodolski od strane Crikvenice preuređena je postojeća zelena površina.
Fotografije nastale tijekom radova možete pogledati u Galeriji fotografija.
