Kako bi se unijelo malo noviteta i smanjili troškovi održavanja zelenih površina krenulo se u malu rekonstrukciju središta kružnog toka. Smanjila se površina cvjetne gredice za 50 %, a time su i troškovi održavanja smanjeni za isti postotak. Cvjetna ploha omeđena je zimzelenom živicom po lokalnom nazivu MALA GORA, uvriježen hrvatski naziv je šimšir –lat. Buxus sempervirens. To je vrsta koja se u Novom Vinodolskom koristi kao dio narodne nošnje, a u svom vrtu ima je svaki Novljanin. Vanjski dio od živice do prometnice prekriven je protukorovnom zaštitom i sitnim drobljencem.
Prolaz između najprometnije ulice u Novom Vinodolskom –ul. kralja Tomislava i najvećeg parka u gradu – Park Ivana Mažuranića, smješten je pješački prolaz sa dvije staze i stubištem, te jednom velikom i nekoliko manjih površina uz njih. Jako puno ljudi sa gornjih ulica prolazi ovuda do prekrasnih plaža ispod parka i Šetališta kneza Domagoja.
Rubno su posađene živice od lovora kao miran zeleni okvir. Gornjom etažom dominira crvenolisna šljiva – Prunus cerasifera „Pisardii“, koja će u proljeće biti prekrivena mnoštvom sitnih rozih cvijetića, a u jesen plodovima. Središnji prostor prekriven je kamenom u tri veličine.
Potezi niskih živica odvajaju pojedine veličine kamenja – grmolika kozokrvina (Lonicera nitida) i patuljasta forma crvenolisne žutike (Berberis thunbergi „Atropurpurea“ Nana ). Kroz središte površine valovito se proteže autohtona velika mlječika (Euphobia wolfenii).
Ova površina igra je sivih boja kamena i velike mlječike, crvenolisne šljive i crvenolisne žutke. Zelena boja kao uvijek prisutna, ovdje je prikazana u lovoru koji ima krupniji tamniji list, a sitan svijetlo zeleni listi ima kozokrvina.
Uz novoizgrađenu plažu u 2014. godini u Smokvici dobili smo zahtjev za uređenje površine od Mjesnog odbora Smokvica i Grada Novi Vinodolski. Traženo je da se posade borovi, postave klupe i uredi površina oko klupa. Cijeli prostor se koristi kao plažni prostor, odnosno sučalište.
Od nekoliko ideja odlučeno je da se izvedu klupe od kamena, valovitog tlocrta, da se posade alepski borovi (Pinus halepansis ) kojih tamo ima već nekoliko, a površina oko klupa da se prekrije sitnim drobljencem u punoj površini koja se koristi.
Kao i u ostatku zemlje tako i u Novom Vinodolskom pojavio se vrlo jaki napad šimširovog moljca. Detaljan opis štetnika (biologija) i mjere suzbijanja možete proučiti u tekstu u prilogu (Autor: dr. sc. Dinka Matošević, Hrvatski šumarski institut)
Ukratko samo mjere suzbijanja:
1. korak – mehaničke mjere – uklanjanje gusjenica i zapredaka (kukuljica) (ručno, jakim mlazom vode, puhalicama), te fizičko uništavanje (gaženje, spaljivanje, potapanje).
2. korak – kemijske mjere – trenutačno je najbolje tretirati s insekticidima Calypso, Runner ili Direkt koji su se pokazali kao najbolji (primjena prema uputama koje dolaze u pakiranju).
Važno je i napomenuti da ovo jedno tretiranje neće biti dovoljno nego će biti potrebno tretirati još barem dva do tri puta u lipnju i u kolovozu tj. kada se opet primijete male gusjenice na biljkama. Nažalost to je nekada vrlo teško vidjeti i ljudi tek primijete štete kada je već kasno.
U Grižanama uz staru školu, danas Kuća Klović uređena je zelene površina.
Mikoriza je simbioza biljaka i gljiva koja se stvara na korijenu, tj. zajednica hifa gljiva i korijena biljaka. Gljive od biljaka uzimaju hranjive tvari, a hifama povećavaju absorpcijsku površinu korijena za uzimanje vode i mineralnih tvari iz tla. Biljci omogućavaju usvajanje nekih makro (P, S, N) i mikroelemenata iz tla.
Mikorizne gljive razgrađuju organske tvari u tlu i sintetiziraju nove spojeve korisne za biljku. Također proizvode i antibiotike čime povečavaju obrambeni mehanizam biljaka protiv patogenih gljiva i bakterija u tlu. Mikoriza ima velike mogućnosti skladištenja vode, a za vrijeme sušnih razdoblja opskrbljivanja biljke tom istom vodom.
Dva osnovna tipa mikorize: EKTOMIKORIZA i ENDOMIKORIZA
EKTOMIKORIZA – hife se šire, formirajući na vrhovima korijena mrežu poput omotača.
ENDOMIKORIZA – tip mikorize u koje gljiva prodire do stanca korijena različitih biljaka, tj. hife se šire unutar korijena ali ne probijaju membranu.
Prednosti mikorize:
- povećava iskoristivost hranjiva u tlu (manje ispiranje hranjiva)
- zdraviji i gušći korijenov sustav
- veća otpornost biljaka na sušu (smanjenja potreba za navodnjavanjem)
- veća otpornost biljaka na bolesti i štetnike
Korišteno sredstvo ima reproduktivne čestice 6 različitih vrsta korisnih ektomikoriznih gljivica, koje se prirodno pojavljuju u europskom tlu. Od toga su 4 u obliku micelija u tekućem agaru, a 2 u obliku živućih spora na tresetnoj podlozi, dopunjeno malom količinom bioaditivne komponente, koja podržava razvoj mikorizne simbioze.
Sredstvo smo primjenili na tri načina:
- kod onih vrsta drveća koje zaostaju u rastu i pokazuju loše kondicijsko stanje:
mimoza (Albizia julibrissin)
hrast crnika (Quercus ilex)
američki likvidambar (Liquidambar styraciflua)
- kod pripreme tla za sadnju ljetnica
- kod sadnje grmova i trajnica umakanjem korijenove bale u pripremljenu otopinu
Uočili smo veći porast biljaka i smanjenu smrtnost sadnica kod presađivanja.
Studenti Agronomskog fakulteta iz Zagreba, smjer Uređenje krajobraza i Bilinogojstvo, posjetili su Novi Vinodolski i obišli neke od zelenih površina. Terensku nastavu vodi docentica doc.dr.sc. Ksenija Karlović, predmet Dendrologija i rasadničarstvo. Kiša koja je padala nije omela mlade studente da dobiju informacije od kolega s terena.